Landcare Research - Manaaki Whenua

Landcare-Research -Manaaki Whenua

FNZ 21 - Margarodidae (Insecta: Hemiptera) - Māori summary

Morales, CF 1991. Margarodidae (Insecta: Hemiptera). Fauna of New Zealand 21, 124 pages.
( ISSN 0111-5383 (print), ; no. 21. ISBN 0-477-02605-9 (print), ). Published 27 May 1991
ZooBank: http://zoobank.org/References/8EEC664D-989E-471B-9E43-02862E564470

He whakapotonga ma te marea

Ko te Margarodidae teetahi o te tekau ma tahi whaamere o nga Aitanga-a-peepeke ngote rakau e noho ana i Niu Tiireni nei, aa, e kiia ana he Unahi. E rua nga whaamere-iti e kitea ana ki konei: no teetahi whaamere-iti te Unahi Pera, Aahua Huruhuru hoki me te Unahi Seychelles (kei roto anake teenei i te paauna mo nga kararehe e uru hoou mai ana ki teenei whenua); no teetahi atu whaamere-iti tekau nga tuumomo unahi e kiia ana he Unahi Nui Rawa. He test-formers katoa eenei, araa, ka puta mai i a raatou he kiri aupuru; he aahua kee te kiri aupuru o ia tuumomo unahi. Kiihai i kitea he ingoa Māori no eenei ngaarara.

E ai ki te koorero, no Ahitereiria te tiimatanga mai o te Unahi Pera, Aahua Huruhuru hoki; no teetahi waa he nanakia ia kei roto i nga kaari me nga uru raakau aarani, reemana hoki. Na te mau mai i toona hoariri, he reiri-paate te ingoa Paakehaa, ka mate te nanakia nei. Inaaianei, kaaore e kitea nuitia ana i Niu Tiireni.

Ko nga tuumomo Margarodidae tupu o teenei whenua e noho ana kei runga i nga raakau Māori. Kotahi te raakau kai to teenei tuu ngaarara, kotahi kee atu te raakau kai to teeraa. E hia miriona tau te noho o nga tuupuna o ia ngaarara, o ia ngaarara i toona ake raakau. He take to raatou i te hauora o te ngahere; i a raatou e kai ana, ka puta mai i a raatou he huka, aa, ka nohoia taua miere e nga hekaheka me nga bacteria e kai nei i nga otaota i raro i nga raakau o te ngahere; e kainga ana hoki taua honi e nga pii, e nga waapu, e nga aitanga-a-peepeke, e nga manu hoki. Ko te huka i puta mai i teetahi momo unahi e noho ana i runga i nga tawai e tupu ana i Te Wai-pounamu e kohia ana e nga pii hei mahi honi. Ka hokona ana ki nga whenua o taawaahi, aa, he nui te utu.

Ko te mea whakakite i eenei Unahi Margarodid ko te puu-hekaheka aahua awe kaapara kei runga i nga tawai, i nga maanuka, i nga maanuka rauriki hoki. Mena ka aata tirohia, ka kitea nga tarete, araa nga miro e puta mai ana i ia unahi, i ia unahi punua. He koopata honi kei nga pitopito tarete nei. Koia anoo te tohu o eenei tuumomo Unahi. Teera anoo teetahi tohu; ko nga raapoi koohanga, aahua maa, o nga riha o eetahi tuu Unahi.

To te pakeke taane he ngaro whai parirau, aahua kookoowai te kara; he oranga poto toona i te mea kaaore kau toona waha; e uaua hoki te kite. Ko tana mahi, he whaiwhai wahine moona; ko tana wahine he ngaarara parirau-kore, he piki te kara. Kua whai waewae, aa, ka ngoki haere i te whenua, i te kiri raakau raanei, i te raumati. Kaaore anoo kia kitea he taane no eetahi tuumomo unahi.

I toona oranga, kahuri kee te aahua o te Unahi Margarodid taane, wahine hoki. I eetahi waa kaaore e rere kee te aahua o teenei, o teenei tuumomo Unahi. Ma te tirohanga maikarakoroapu ka moohio ai.

Teenaa pea, ko te aahua me te takoto o nga huruhuru me nga putaputa kiri nga tohu e moohiotia ai nga tuumomo unahi. He mahi uaua, he mahi tohunga teenei. Ma te piki ake o to taatou maatauranga ki nga tohu o ia tuumomo - ko te raakau, ko te waahi raanei o te raakau e nohoia ana - ka ngawaari ai teenei mahi.

Translation by: UniServices Translation Centre, Auckland

Purchase this publication