Landcare Research - Manaaki Whenua

Landcare-Research -Manaaki Whenua

FNZ 41 - Coccidae (Insecta: Hemiptera: Coccoidea) - Māori summary

Hodgson, CJ; Henderson, RC 2000. Coccidae (Insecta: Hemiptera: Coccoidea). Fauna of New Zealand 41, 264 pages.
( ISSN 0111-5383 (print), ; no. 41. ISBN 0-478-09335-7 (print), ). Published 23 Feb 2000
ZooBank: http://zoobank.org/References/A20BC565-C922-4983-B6FB-B8DE86F61517

He Whakarāpopototanga

Ko te whānau Coccidae, he whānau "unahi mohe". Ko ia tētahi o ngā whānau 10 o ngā ngārara unahi, he ngongo tipu tā rātou mahi, e noho ana i Aotearoa. Ka noho mai ngā momo e 57 e mō hiotia ana ki ētahi karangatanga whānui e rua. E 43 ngā momo kei te karangatanga tuatahi, nō ngā puninga 11, ā, ko Aotearoa anake te wāhi e kitea ai ēnei aitanga a Punga. Kei te huinga tuarua, ko ētahi momo 14, nō ngā puninga e 6, ka kitea i ōna whenua maha tonu o te ao, kua tae manene mai rānei ki konei, noho ai. E whakapaetia ana i tau pokerehū mai ēnei ki Aotearoa mā runga i ētahi tipu i tukuna mai i tāwāhi. Ko te nuinga o ngā momo nō konei taketake ake, he pākanga kiritahi, ā, katoa, katoa, kua kapi i tētahi kiri mōhinuhinu. Hangaia ai te kiri nei ki ētahi wāhanga iti he taparau te āhua. Kāore e mōhiotia ana ngā ingoa Māori mō ēnei moroiti.

Ko ngā momo nō Aotearoa tūturu, kitea ai e piri tahi ana ki ngā rākau me ngā mauwha tūturu o Aotearoa. E ai ki ngā kōrero kua kohia mō ēnei unahi mohe, kotahi anake te kitenga o tētahi e piri ana ki tētahi rākau i takea mai i tāwāhi. Ko ētahi o ngā unahi mohe taketake ake, noho tahi ai ki te huhua o ngā momo rākau, ko ētahi anō, ka piri tahi ki te momo rākau kotahi nei. He torokaha tonu ngā hono i waenganui ngā unahi mohe taketake ake me ngā rākau taketake ake, engari kāore anō kia kitea ētahi pānga tino kino o te noho atu a ngā unahi mohe ki aua rākau. Nō reira e whakapaetia ana nō tua whakarere te noho tahi me te kukune tahi a ēnei o ngā tamariki a Tāne. Kāore he pānga kino, taha moni nei, o ngā momo o Aotearoa, ā, kāore anō kia kitea tētahi e noho ana i tētahi atu whenua o te ao.

Ko te nuinga o ngā momo kua kawea mai i tāwāhi, he pānga kino ō rātou ki ngā tipu i mauria mai i tāwāhi, ki ētahi tipu hoki o roto i ā tātou māra, tae atu ki ngā tipu whakapaipai ka noho ki rō whare. Arā ētahi momo unahi harare e rua e noho tahi ana ki ngā rākau o te whānau rēmana, ka mātua patua e te tangata kia kore e raru aua rākau. Arā anō ētahi ka whakararu i ngā rākau paramu, āperekoti, tae atu ki te here. He mea tiki atu hoki ētahi ngārara i tāwāhi hei patu i ētahi o ngā unahi nei. Tērā tētahi momo ngārara nō te pūtoi Hymenoptera, ko te pirinoa tōna rite, i mauria mai ki Aotearoa i te tau 1921, ko tāna mahi, he patu i te unahi mohe parauri (Coccus hesperidum Linnaeus), ā, arā anō ētahi momo e whā kua mauria mai hei tātāmi i te unahi pango (Saissetia oleae (Olivier)). Mō te wāhi ki ngā ngārara unahi o Aotearoa ka kitea i ngā wāhi huhua o te ao, he maha anō ngā ngārara pirinoa ka tātāmi i tēnā momo, i tēnā momo.

Pērā anō i ētahi atu ngārara ngongo pia, ka puta ake he honeydew i te tero o te ngārara unahi mohe. He wai reka te honeydew ka hangaia i roto i te puku ina kai te ngārara i te pia o tētahi rākau. Ka piri atu te wai reka ki te rākau, ā, ka tipuria e tētahi momo hōpurupuru pango. I te tino nuinga o ngā whenua e kitea ai te honeydew, kei reira anō tētahi momo pōpokorua, ā, ko te honeydew tētahi o āna tino kai. Engari i Aotearoa, kotahi anake te momo unahi whakaputa honeydew kua noho mai te pōpokorua hei hoa noho mōna. Kāore hoki e mōhiotia ana he aha i pēnei ai. Heoi anō, kāore e pērā rawa te mātinitini o ngā unahi mohe, pērā i ētahi atu o ngā ngārara unahi whakaputa honeydew (hei tauira, ngā margarodid me ngā eriococcid). Waihoki, ehara nā ngā unahi mohe te hōpurupuru pango ka kitea e tipu ana i te tawhai, te mānuka me te kānuka.

He rerekē te āhua me te pakari haere o ngā uha me ngā tāne. Ko te pakari haere o te uha te mea e kitea nuitia ana. E rua, e toru rānei ngā huringa o tōna āhua i te wā e kōhungahunga ana, kāahi anō ka huri hei pakeke, heoi anō, he rite tonu tōna hanga i tērā wā ki tō te kōhungahunga. Engari ko te mea tāne, e whā ngā huringa, kātahi ka huri hei pakeke, me te rite o tōna āhua pakeke ki tō tētahi ngaro iti. Heoi anō, kāore he waha o te tāne, ā, i roto i ngā rā torutoru nei, ka hemo. Kotahi anō te kaupapa a te tāne, ko te kimi i te uha, ka tuku tātea ki te kākano. Arā hoki ētahi momo ka noho ki raro i te peha o ētahi rākau, e whakapaetia ana kua kore kē he mea tāne; ka whakaputa uri i runga i te tōkai-kore. Ko te nuinga o ngā momo taketake ake o Aotearoa, kotahi noa iho, e rua rānei ngā wā e whakaputa uri ai i te tau.

Ko te āhua o te ngārara unahi ka tirohia hei tautuhi, hei whakaahua i tēnā, i tēnā momo, ko tō te uha pakeke, ā, kua whāia tēnei tikanga i konei. Me uaua ka roa ake i te 10 mm ngā uha, ā, ko te nuinga kei te āhua 3-4 mm kē. Ko te tokomaha o ngā momo o konei taketake ake, ka taea te tautuhi i rungā anō i te āhua o ō rātou kiri kōataata, engari ka whaihua tonu te āta tāpae atu hei tiro mā te karu whakarahi, kia tino tika ai te mahi. Ko ngā mea hei āta tirotiro māu i a koe ka mahi ki te tautuhi i tētahi unahi mohe, ko ngā koroputa harare moroiti e mau mai ana ki te tinana, heoi anō me mātua whakamahi tētahi karu whakarahi kaha tonu e pai ai te kite atu.

He Kupu āwhina — Glossary

āhuatanga tuku iho o ngā pūtau — cytogenetics
angawaho — arthropod
here — cherry
huakiwi — kiwifruit
kaihangarau — technician
korokē — abnormal
kukune — evolve
mohe — soft
harare — wax
karu whakarahi — microscope
kōataata — glassy
koroputa — pore
mātai — study, examine closely
mate ruru toto — leukaemia
mōhinuhinu — glossy, waxy
ngoikura — ladybird
ngongo pia — sap-sucking
pākanga kiritahi — close relative
Paewai — Fellow
pirinoa — parasite
pūira — chromosome
pūrēhua — moth
taparau — polygon
tautuhi — identify
tōkai-kore — asexual
unahi — scale (insect)
wheori — virus

Translation by: Hēni Jacob, Huatau Consultants, Levin

Purchase this publication