Landcare Research - Manaaki Whenua

Landcare-Research -Manaaki Whenua

FNZ 62 - Trechini (Insecta: Coleoptera: Carabidae: Trechinae) - Māori summary

Townsend, JI 2010. Trechini (Insecta: Coleoptera: Carabidae: Trechinae). Fauna of New Zealand 62, 101 pages.
( ISSN 0111-5383 (print), ISSN 1179-7193 (online) ; no. 62. ISBN 978-0-478-34717-9 (print), ISBN 978-0-478-34716-6 (online) ). Published 16 Jun 2010
ZooBank: http://zoobank.org/References/0D2B064C-C2E0-41F8-AB9A-BEB2E4B41412

Māori summary — He Whakarāpopototanga

Ngāi Trechini

He pītara iti, āhua iti rānei tenei, he noho papa, ko ngā wāhi haukū ngā wāhi pai hei kāinga mōna. O ngā momo kua urutau ki te noho ana, ko te maha atu kua kore haere, kua kore rawa atu rānei ngā karu. Ā, ko ngā mea noho pūmau ki te ana, kua teatea ke te kiri, kua kore i uriuri perā i te nuinga o ngā pītara ka noho ki te mata o te whenua. Ko ngā momo kāore e noho ki rō ana, he haukū tonu ō rātou wāhi noho, terā pea ko te taha o te kōawa i rō ngahere, ko roto tonu rānei o ngā kirikiri i te taihua. O ngā mea noho ki te taihua, ko erā o te Takutai o Kaikōura ngā mea e āta mōhiotia ana, engari kua kohikohia etahi i wāhi ke.

Ko te āhuatanga tino tāpua o ngā trechine, ko ngā kōwakawaka i te upoko, e amio haere ana i ngā karu (i te wāhi rānei e tika ana kia noho mai he karu ki reira) me te tūtaki anō pea ki etahi atu kōwakawaka e rere ana i te kakī, i āhua paraha ai te upoko ki te titiro atu. Me kōrero anō ngā weu e tūtū mai ana i te taitapa o ngā kahu parirau.

E 2500 pea ngā momo o te iwi Trechini huri noa i te ao (Ball & Bousquet 2001). Ko te nuinga, kei ngā takiwā āhua mahana o te ao, kei ngā wāhi teitei rānei o ngā whenua pārūrū. Kua kaha te horapa ki te tuakoi raki, ā, e tino kitea ana i Ūropi, i Amerika ki te Raki, i Haina, i Hapanihi. He āhua raharaha ngā momo trechine i te nuinga o ngā whenua ki te tonga, tae atu ki Aotearoa. Engari o ngā momo āhua torutoru nei e kitea ana i konei, arāetahi kāwai kāore e kitea ana i Ahitereiria, i Tahimania, i Amerika ki te Tonga, i hua ake ai he urupounamu mō te koiora me te wāhi noho o te iwi nei kāore anō i kitea he whakautu.

E 33 ngā momo trechine o Aotearoa e mōhiotia ana, ā, ko Aotearoa anake te whenua noho o enei mea katoa, atu i tetahi momo kotahi nei (he momo terā kua horapa ki etahi moutere maha o Te Moana-tāpokopoko-a-Tāwhaki). Ko Duvaliomimus te puninga rahi katoa, 15 ōna rōpū iti, e 9 o erā kei Te Ika-a-Māui, e 7 kei Te Waipounamu, engari kaōre kau he momo kotahi kua kitea e noho ana i ngā moutere e rua.

Kitea ai ngā pītara noho papa trechine puta noa i Aotearoa, engari kāore anō i kitea i Rekohu, i Manawatāwhi rānei. Arā tetahi momo noho takutai kotahi kua kitea i te nuinga o ngā moutere ki te tonga o Aotearoa. Me uaua ka kitea i Te Tai Tokerau — kotahi noa te pītara mokemoke o tetahi momo moroiti kua kitea, i tetahi ana i reira. He paku neke atu i te rua whakareatanga te maha ake o ngā momo o Te Waipounamu, tenā i ō Te Ika-a-Māui. Ka mutu, o ngā momo e noho ana ki Te Waipounamu, he nui ake i te 50% kei te rohe anake ki te rohe uru-mā-raki o Whakatū. Terā pea nā te kaha o ngā mahi kohikohi i reira, me te kohikohi i rō ana, i penei rawa ai te tītaha, engari ahakoa tonu, me kī penei ake kei reira te huhua o ngā momo trechine. Kāore anō i kitea enei pītara i te taha rāwhiti o Te Tauihu-o-Te-Waka, me te nuinga o Waitaha, hāunga erā e noho ana ki ngā kirikiri i te pae whakararo o taihua. Arā pea te take i perā ai, he maroke rawa nō te āhua o ngā rangi me te hau takiwā i aua wāhi, kāore i pai hei kāinga mō tenei iwi.

Nā te rata o te pītara ki te haukū, ki te takawai, i noho ai te maha atu ki te pūwhenua (arā ki te ana), inā hoki, he tata ki te 100% te takawai o te ana. Ko tōna haurua o ngā momo trechine o Aotearoa he noho ana, me ōna anō urutaunga nui e pai ai te noho ki te pūwhenua. I tua atu i te hātea me te kore karu, he roa anō ngā pūhihi me ngā waewae — hei āwhina pea i a ia ki te whāwhā, ki te ‘rongo’ i ngā mea o tōna taiao. E whakaarotia ana ko te kai a ngā mea ka noho pūwhenua, he hanga ora tonu, ā, i ōna wā anō ka onge te kai, nō reira me manawanui tonu rātou. Ko ngā mea ka noho ki te mata o te whenua, me noho haukū tonu, koinā i kitea nuitia ai i ngā tahataha o te kōawa, i ngā kirikiri rānei ki taihua. He uaua te kohikohi pepeke iti i enei wāhi, nā konā i kore ai e nui ngā tauira o ngā trechini i ngā kohinga.

He tata ki te 40% o ngā momo noho ki te pūwhenua, nō te taupori kotahi, nō reira ka noho mōrearea tonu — kotahi noa pea te mate whawhati tata, kua korehāhā tonu atu. Me kī, ki te kino katoa te kōawa kotahi i te para, e 3% pea terā o ngā trechine e mōhiotia ana ka ngaro. Ahakoa he wāhanga iti ngā trechine o Aotearoa nō te taupori trechine o te ao nui tonu, he puiaki tonu, i te mea ko rātou tetahi o ngā rōpū pepeke noho ana tino matahuhua, he āhua rereke tō rātou wāhi noho, ā, he nui ā rātou urutaunga e pai ai tā rātou noho ki aua wāhi uakaha.

Translated by: Hēni Jacob, Ōtaki

Purchase this publication