Landcare Research - Manaaki Whenua

Landcare-Research -Manaaki Whenua

Popular summary: Māori

Gibbs GW, Kristensen NP 2019. Mnesarchaeidae (Insecta: Lepidoptera: Hepialoidea). 78, 105 pages.
( ISSN 1179-7193 (online) ; no. 78. ISBN 978-0-947525-60-6 (print), ISBN 978-0-947525-61-3 (online) ). Published
ZooBank: http://www.zoobank.org/urn:lsid:zoobank.org:pub:63642F9E-5AE6-4A73-80C5-DB68E1796E2B
DOI: https://doi.org/10.7931/J2/FNZ.78

TE WHAKARĀPOPOTOTANGA

Nā runga noa i tā te karu e kite ai, e kore rawa e taea te kī ko ngā pēpepe o te whānau Mnesarchaeidae, he pēpepe me whakanui, me kōrero ka tika. He pēpepe pakupaku, he parauri, he āhua rite ki ētahi atu momo ki te titiro atu, ka mutu kāore e kaha kitea e tūmatanui mā. Engari he puiaki tonu ēnei nō Aotearoa, ahakoa karekau ō rātou ingoa māori noa iho nei. I puiaki ai, i te mea kāore e kitea i whenua kē—kei Aotearoa anake, kāore hoki he uri tata i tāwāhi.

I tua atu i tētahi ngaro noho pekapeka, tētahi whānau caddisfly noho tai, me ētahi atu whānau pepeke iti e whā, he iti anō te mōhiotia, mō ērā atu pepeke o Aotearoa, kei ōna anō wāhi puta noa i te ao ō rātou whānau. Ehara te noho motuhake ki te whenua kotahi i te āhuatanga ka kitea e te karu, nō reira he hanga noa ēnei pēpepe ki te titiro atu. Engari ahakoa te ‘māori’ noa o te āhua, ko te momo e tautuhia ana i konei, e rite ana ki ērā tauira o te whānau kāore e kitea i whenua kē e auau ana te whakahuatia, pērā i ngā poraka māori (Leiopelmatidae), te kiwi (Apterygidae), te kōkako (Callaeatidae), te titipounamu (Acanthisittidae) me te pekapeka hikupoto (Mystacinidae).

Nā tēnei rangahautanga, kua kitea e rua kē ngā puninga o te whānau pēpepe nei—kua kīia ko ngāi Mnesarchaea me ngāi Mnesarchella. Ka taka ki te tau 1930, e whitu ngā momo e mōhiotia ana, Me kore ake ngā mahi a Alfred Philpott, i mahi rā i te Pūtahi o Cawthron i Whakatū, i mōhiotia ai ērā momo e whitu. Kāore i rerekē ngā kōrero mō te whānau nei tae noa mai ki te mahinga o tēnei rangahau hou. Ko tētahi hua o te mahi nei, kua kitea tētahi pūreirei e whitu ōna momo, engari he tino rite te āhua ki te titiro atu. Kua mōhiotia ināianei 14 neke atu rānei ngā momo motuhake, e whitu o tērā kātahi tonu nei ka whakaahuatia, rā roto i te tuhinga nei. Heoi anō, ko te āta tautohu rawa i tēnā i tēnā momo, ka waiho mā ōna anō tohunga tērā mahi.

Ko ngā pēpepe e āhua tata ana ki ngā Mnesarchaeid, ko ngā pēpepe rahi o te kāhui Hepialidae, arā, ngā ‘pēpepe kēhua’, ko te ‘porina’ (pūrehurehu) me te pēpepe pūriri ētahi. Ko ēnei whānau nui e rua te takahanga tuarua o te kunenga mai o ngā pēpepe arero tokomanga i te rākau whakapapa o ngā pēpepe me ngā pūrerehua. Tata tonu ko te mea tawhito katoa tēnei e taea ana me he pēpepe whai arero koe! Heoi anō ngā mea kei raro iho o te rākau, ko ngā eriocraniid o te tuakoi raki me ngā pēpepe-kauwae me ngaungau rawa e rātou ā rātou kai.

Katoa ngā mnesarchaeid he pakupaku, kei te 7–12 mm te whānui mai i te pito o tētahi parihau ki tētahi. Kitea ai mai i te Whiringa-ā-nuku ki te Poutūterangi, ā, ko te Hakihea te marama e kitea nuitia ai. Me mātua noho mai ngā torongū ki tētahi whāriki pukohu, rihawāta matomato tonu, ki reira miro haere ai i te tini ana, ā, i muri ka miroia ko te pūkoro hei moenga mō te tūngoungou. Kai ai rātou i te tino nuinga o ngā tipu ora kei te whāriki rā, hāunga anō ngā tipu whai pua (arā, he pukohu, he rihawāta, he pua atua huruwhenua, he pūkohu wai, he hekaheka āna kai). Kotahi tau te roa o te hurihanga ora. Ka tipu i te ngahuru me te takurua, hei te kōanga ka pakari. He maha ngā mea āhua rite i waenga i ngā torongū mnesarchaeid me ō ngāi Hepialidae e matapakia ana i konei.

Kāore he momo mnesarchaeid kotahi nei e kitea ana i ngā tōpito katoa o Aotearoa. Ko tēnā momo kei te noho motuhake ki tōna anō rohe, ko tēnā kei tōna. Ko ētahi, ko Te Moana o Raukawa te rohenga, ko ētahi ia e kitea ana i ngā taha e rua o taua moana, me te mea nei kāore he moana i reira. I waho atu o te tuawhenua, kua kitea ētahi i Hauturu me Aotea anake.

Purchase this publication